Svećenička godina traje od 19. lipnja ove do 19. lipnja sljedeće godine, a ima dva aspekta. Jedan je u odnosu na svećenike koji su pozvani dublje otkriti svoj Božji poziv, a drugi u odnosu na vjernike, da otkriju važnost svećeničkog poziva za navještaj Evanđelja.

Najveća patnja Crkve je grijeh njezinih svećenika - istaknuo je papa Benedikt XVI. otvarajući Svećeniku godinu. Predsjedajući drugom Večernjom svetkovine Presvetoga Srca Isusova, u bazilici svetog Petra, Papa je ustvrdio da su Crkvi potrebni sveti svećenici, priznajući da je grijeh svećenika najveća patnja Crkve. Svečanost otvaranja započela je Papinom tihom molitvom pred moćima svetoga Ivana Vianneya, arškoga župnika, čiju 150. obljetnicu preminuća Crkva obilježava ove godine.
Crkvi su potrebni sveti svećenici, službenici koji pomažu vjernicima da iskuse milosrdnu ljubav Gospodina i da budu njegovi uvjereni svjedoci, ustvrdio je Benedikt XVI, pozivajući vjernike da se mole Bogu da on srce svakog svećenika zapali ljubavlju prema Isusu.

Kako zaboraviti da Crkva, Tijelo Kristovo, najviše trpi zbog grijeha svojih pastira, naročito onih koji se pretvaraju u kradljivce ovaca, zato jer ih zavode svojim privatnim naukom ili ih stežu vezama grijeha i smrti, zapitao se Benedikt XVI.

I za nas, dragi svećenici, vrijedi poziv na obraćenje i preporučivanje božanskom milosrđu, a moramo se također ponizno i ustrajno moliti Presvetome Srcu Isusovu da nas čuva od užasne opasnosti kako ne bismo štetili onima za čije smo spasenje odgovorni, rekao je Sveti Otac obraćajući se nazočnim svećenicima i biskupima.

Papa je naglasio kako je svećeničko poslanje neophodno za Crkvu i za svijet, ono zahtijeva potpunu vjernost Kristu i neprestano ujedinjenje s njim, te pozvao svećenike da budu postojani i prosvijetljeni vođe, sa srcem zapaljenim pastoralnom ljubavlju, i što sličniji Isusu.

U svom nedjeljnom nagovoru papa Benedikt se osvrnuo na Pavlovu godinu koju je isti dan u večernjim satima zatvorio. Bila je to važna godina za cijelu Crkvu jer je približila apostola naroda kršćanskim vjernicima diljem svijeta. Papa se nada da će i Svećenička godina vjernicima približiti lik svećenika, a svećenicima dati novi zamah u pastoralu.

Providnost je htjela da upravo dok se završava Pavlova godina, započne svećenička godina, rekao je papa Benedikt prije molitve Anđeoskog pozdravljenja. Kršćani su hodočašćima, katehezama, brojnim publikacijama i pothvatima bolje shvatili lik i ulogu apostola Pavla i njegovu živu poruku. Na taj je način u kršćanskim zajednicama oživljeno oduševljenje za Krista i evanđelje.

Papa se nada da će i Svećenička godina, koju je otvorio 19. lipnja na svetkovinu Presvetog Srca Isusova prigodom 150. obljetnice smrti sv. Ivana Vianneya, dati duhovni i pastoralni zamah na dobrobit kršćanskog puka, a napose klera.
Sv. Pavao, koji se posve identificirao sa svojom službom kao što je to kasnije učinio i župnik iz Arsa, sjajni je primjer svećenicima. Bio je naime svjestan da je nositelj izuzetnoga blaga, poruke spasenja, rekao je Papa.

Fra Denis Šimunović, župnik

Fra Denis Šimunović, sin Ante i Mirjane r. Jažić rođen je 7. srpnja 1978. godine u Imotskom gdje je pohađao i završio osnovnu školu nakon koje upisuje Franjevačku klasičnu gimnaziju i sjemenište u Sinju. 1997. godine na Visovcu oblači franjevački habit. Poslije godine novicijata prvu godinu teološkog studija započinje u Makarskoj a nastavlja u Splitu gdje je 2004. diplomirao. Iste godine zaređen je za svećenika te u Imotskom proslavio svoju Mladu misu. Prva svećenička služba bila je domešta na Visovcu, zatim župnog vikara u Šibeniku te od 2006. godine dekretom imenovan je župnikom župe sv. Roka - Vinjani.

Fra Jakov Udovičić, župni vikar

Fra Jakov Udovičić, rođen je 30. kolovoza 1948. godine na Studencima. U rodnom mjestu pohađa i završava osnovnu školu. 1963. godine pristupa u Franjevačko sjemeništa u Sinju te nakon četiri godine polaže maturu na Franjevačkoj klasičnoj gimnaziji. Teološki studij započinje u Dubrovniku, nastavlja u Makarskoj, završava u Zagrebu gdje je diplomirao 1975. godine. U Zagrebu 1977. postiže iz moralne teologije magisterij.
Za svećenika je zaređen 1974. godine u Imotskom. Nakon odgojiteljskih službi prefekta u Sinju i maštra na Visovcu od 1988. je kateheta mladih u Imotskom te župski i samostanski vikar, a od 1996. do 2000. provincijski voditelj Frame. 2006. dekretom je određen za župskog vikara u župi sv. Roka - Vinjani.

Fra Filip Kovačević  1749.
Fra Dominik Medvidović  1749. – 1751.
Fra Mate Tolić  1752. – 1753.
Fra Ludovik Knezović  1754. – 1755.
Fra Dominik Medvidović   1755.
Fra Grgo Mršić  1755. – 1757.
Fra Mate Tolić    1757.
Fra Grgo Čulić  1758. – 1762.
Fra Dominik Medvidović   1763.
Fra Andrija Jelavić  1763. – 1766. 
Fra Grgo Čulić    1768.
Fra Bernardin Pavlović 1768. – 1778.
Fra Andrija Granić  1779. – 1780.
Fra Jerolim Bauk  1780. – 1784.
Fra Ivan Šumelj   1784. – 1787.
Fra Ante Majić  1787. – 1790.
Fra Šimun Bakota  1791. – 1795.
Fra Ivan Marojević  1802. – 1805.
Fra Frano Ciprijan Bušić 1805. – 1014.
Fra Mijo Ujević  1815. – 1819.
Fra Anđelo Roščić  1819. – 1931.
Fra Mijo Ujević  1832. – 1837.
Fra Paško Dropuljić  1837. – 1838.
Fra Petar Prgomet  1838. – 1840.
Fra Paško Dropuljić   1840. – 1853.
Fra Karlo Balić  1853. – 1854.
Fra Andrija Pervan  1855. – 1860.
Fra Felice Vodanović  1860. – 1866.
Fea Karlo Balić  1866. – 1877.
Fra Andrija Perić  1875. – 1877.
Fra Jakov Lovrić  1877. – 1885.
Fra Stanko Borić  1885. – 1889.
Fra Ivan Perić   1889. – 1895.
Fra Andrija Maturinović 1895. – 1896.
Fra Dane Bilić   1896. – 1907.
Fra Anđeo Frankić  1807. – 1915.
Fra Ivan Vukušić  1915. – 1934.
Fra Pile Vuković  1934. – 1941.
Fra Bernard Radonjić  1941. – 1948.
Fra Nikola Bilić  1948. – 1955.
Fra Mate RAkić  1955. – 1963.
Fra Petar Sikavica  1963. – 1976.
Fra Ante Brčić  1976. – 1979.
Fra Ante Mijaljević  1979. – 1985.
Fra Ivo Menđušić  1985. – 1991.
Fra Vinko Gudelj  1991. – 2000.
Fra Dinko Bošnjak  2000. – 2006.
Fra Denis Šimunović  2006. –

Fra Boro Vlašić  1973. – 1974.
Fra Ante Brčić  1974. – 1976.
Fra Petar Teskera  1976. – 1979.
Fra Duško Džimbeg  1979. – 1983.
Fra Ante Šilović  1982. – 1985. (napustio svećeničku službu)
Fra Marko Repušić   1985. – 1986. (napustio svećeničku službu)
Fra Ante Čovo  1986. – 1988.
Fra Zvonko Pirić  1988. – 1991. (napustio svećeničku službu)
Fra Stipe Bešlić  1991. – 1992.
Fra Zoran Jonjić  1992. – 1996. i 2002-2003.
Fra Branimir Šegota  1996. – 1998.
Fra Ante Buljan  1998. – 2000.
Fra Nediljko Knezović 2000. – 2002.
Fra Dinko Bekavac  2003. – 2004.
Fra Jure Hrgović  2004. – 2006.
Fra Jakov Udovičić  2006. -

Aračić, fra Silvestar ( 1926. - 2005. )
Bušić, fra Nikola (zaređen 1661.
Bušić fra Mate ( † 1816. )
Bušić, fra Ciprijan – Frano ( 1768. - 1839. )
Bušić, fra Kleme ( 1865. - 1935. )
Bušić, fra Frano ( † 1930. )
Bušić, don Ivan ( 1908. – 199? )
Dubravac, fra Jure ( omiški gvardijan 1719. – 1722. )
Krnić, fra Grgo ( omiški gvardijan 1717. – 1719 )
Kukavica, fra Ante ( 1947. - )
Kutleša, fra Silvestar ( 1876 - 1943. )
Kutleša, fra Zoran ( 1962. - )
Majić, don Marijan ( 1914. -  1945.? )
Nenadić – Stipić, don Marijan ( poljički župnik 1795. – 1801. )
Rebić, fra Šimun (stariji) ( † 1778. )
Rebić, fra Šimun (mlađi) – provincijal od 1810. – 1813. ( 1775. - 1816. )
Rudež, fra Frano ( † 1880. )
Rudež, fra Rajmund ( 1844. - 1893. )
Slišković, fra Jure ( 1759. - 1793. )
Tolić, fra Radoslav ( 1961. )
Tolić, fra Zvonko ( 1966. )
Tolić, fra Željko ( 1963. ) – aktualni provincijal od 2003.
Tomasović – Garić, fra Marko ( 1660. – 1743. )
Tomašević, fra Ivan ( spominje se 1628. )
Župić – Ćorić, fra Marko ( 1745. – 1819. )

s. Martina Aračić ( 1967. )
s. Mirjana Kutleša ( 1968. )